Razumijevanje meditacije
Meditaciju – umirivanje uma do stanja potpune zadubljenosti ili koncentracije – ljudi prakticiraju već stoljećima. Osjećaj srodan meditaciji možemo doživjeti ako se udubimo u partiju šaha, u slušanje glazbe ili u rješavanje nekog matematičkog problema. Razlika između tih stanja svijesti i meditacije jest u dubini usredotočenosti. Za vrijeme meditacije koncentracija je potpuna, tako da um i predmet na koji je usmjerena pažnja postaju jedno. Meditacija je za mnoge ljude početak njihova duhovnog razvoja u jogi. Meditacija ili dhjana sedmi je korak Patanđalijevog osmerostrukog puta. Njegove praktične tehnike koje pomažu da usredotočimo um, vode nas do konačnog cilja joge: samadhija – dosizanja samoostvarenja i stanja u kojem ostvarujemo jedinstvo sa svemirom i »Apsolutom« . Na nešto bližoj razini, meditacija je način utišavanja velikog broja slika, misli i opažanja koje se nagomilavaju u našem umu tijekom onog dijela života koji provodimo u budnom stanju. Meditacija podrazumijeva posebice osjetljiv čin »prepuštanja«, koji se ne može naučiti tek pukim htijenjem. Napredovanje od običnog stupnja svijesti do i meditacije, analogno je prijelazu iz budnog stanja u san – po prirodi stvari na tu radnju ne možemo djelovati voljom. Meditacija, baš kao i spavanje, nešto je čega nismo svjesni kad smo »u« tome. Obično shvaćamo da smo bili u stanju meditacije tek kad izađemo iz njega. Vježbajući asane, nalazimo put do tjelesnog i mentalnog opuštanja, koje nam pomaže da se usredotočimo na meditaciju. Nekima će itekako koristiti ovakva vrsta pripreme, a neki će prilično lako »skliznuti« u meditativno stanje bez većih priprema. Neka vas ne brine kojoj skupim vi pripadate – važna je meditacija, a ne put kojim krećete da biste je dosegnuli. Možda ustanovite da vam najviše odgovara meditacija u pokretu. Neki stilovi joge, na primjer aštanga vinjasa spajaju meditaciju i vježbanje položaja. Pokreti tijela su sredstva kojima se umu pomaže da se koncentrira.
Meditacija, osim samadhija – duhovnog cilja, može koristiti i na druge načine; uklanja stres, poboljšava koncentraciju i ravnotežu, čini nas staloženima i emotivno i mentalno smirenima. Meditacijom se također mogu izliječiti neke tjelesne tegobe i sniziti visoki krvni tlak. Meditacija na objekt i bez objekta Govoreći u širem smislu postoje dva oblika meditacije: konkretna ili saguna (također poznata kao meditacija na objekt) i apstraktna ili nirguna (meditacija bez objekta). Prvi tip meditacije uključuje vanjski fokus koji je obično neki predmet, slika, zvuk ili simbol, a jogira ga upotrebljavaju kao sredstvo pomoću kojeg postižu koncentraciju. Općenito se smatra da je ovaj tip meditacije lakši od meditacije bez objekta jer se um može »uhvatiti« za nešto konkretno, na primjer za plamen svijeće. Kod meditacije bez objekta nema vanjskog fokusa, njen je smisao udubiti se u jastvo (ili u Apsolut), odnosno u apstraktnu ideju, a ne u neki predmet. Korisno je iskušati oba tipa meditacije; mnogi ljudi, spontano otkriju koji im je način privlačniji, Bez obzira na to koji put izaberete, svaki će vas s vremenom dovesti do samadhija . Meditiranje Prije negoli počnete meditirati, nađite mirno mjesto na kojem vam je toplo, ugodno i gdje vas nitko neće ometati – tako će vam biti lakše. Nastojte da vam meditiranje baš na tome mjestu prijeđe u naviku kako biste ga naučili povezivati sa meditativnim stanjem svijesti. Ako mjesto na kojem meditirate nije dovoljno mirno ili osamljeno, nastojte ga iskoristiti na najbolji mogući način. Teoretski je moguće uspješno meditirati i nasred ulice, u prometnoj gužvi. Nemojte meditirati neposredno nakon vježbanja asana: činite to prije ili se nakon vježbanja, prije nego počnete meditirati, dugo odmarajte i opuštajte u položaju mrtvaca. Naizmjenično, u različitim navratima vježbajte asane i meditaciju (osim ako ne vježbate aštanga vinjasu). Odjenite široku, udobnu odjeću. Sjednite u udoban položaj i počnite meditirati na način koji ste odabrali. Ako izgubite koncentraciju, pozorno i nekritički ponovno dovedite um do fokusa meditacije, bilo da je to vaš dah, plamen svijeće, mantra ili jantra. Ne žurite – za sve postoji pravi trenutak – budite strpljivi i često meditirajte. Početnici bi, po mogućnosti, trebali meditirati 10 do 15 minuta na dan. Kad jednom uspijete u tome, nastojte produljiti vrijeme meditiranja na 30 minuta (i dulje ako želite) jedanput ili dva puta na dan. No, opazite li da sjedite 30 minuta izjedajući se jer se ne možete usredotočiti, to je vjerovatno zato što prerano nastojite postići previše. S vremenom, kada postanete iskusniji u meditiranju, steći ćete osjećaj za vrijeme koliko biste dugo trebali meditirati. Kad god vam se ukaže prilika, nastojte meditirati na otvorenom, u lijepom i mirnom krajoliku. Uživajte,… Love, a.
